Vjerojatno vam se već dogodilo da ste šetajući rivom susreli dva domaća starija čovjeka čiji je razgovor tekao otprilike: - Evala, Jure, dokle će ovo vako! - E, Frane, ma neće dugo, već me manje boli i pari mi se da je već pomalo izvanka! - Je, sluša san na radio, zvali su je odgori sa brda, pa iden vidit kako stoji oni moj...
Eto, učas ste doznali cijelu sinoptičku situaciju: ciklona s jugom odmiče, a nailazi anticiklona s burom. Ako ste pozorno slušali te shvatili da se i vi nalazite u dijelu luke koji nije zaštićen od vjetra što će uslijediti, premjestite brod na sigurnije mjesto.
Praćenje i poznavanje vremenskih prilika sastavni je dio života na moru.
O stanju vjetra i mora ovise sigurnost života i imovine, smjer plovidbe, izgledi u ribolovu, a vrijeme je i vječna tema razgovora i prepiranja. Stariji pomorci i ribari i po najsitnijim znacima znaju prepoznati nailazeću promjenu vremena na svome području i u luci ih je uvijek dobro pitati za savjet, ali mi možemo biti i u kanalu ili kakvoj vali na osami gdje nemamo s kim popričati o vremenu.
Sljedeće retke posvetit ćemo stoga osnovnim pojmovima meteorologije, da lakše pratite razvoj vremena dok ste na moru, da bolje razumijete vremensku prognozu i, što je najvažnije, da se znate pozdraviti sa starim barbom kad vas dočeka na obali i uhvati vam konop. Nakon što ukratko opišemo uzroke i obilježja pomicanja zračnih masa, prijeći ćemo na tipične vremenske prilike na Jadranu.

⇑ Na slici vidimo sve što je važno za plovidbu; velike nakupine oblaka koji nam govore kako će se vrijeme razvijati u nekoliko sljedećih sati i jarbol jedrilice u jedrenju. Ostalo zaključite sami! U ovom poglavlju nam i jest namjera da vam ukažemo na određene meteorološke pojave i naučimo vas da o vremenu promišljate i sami.

Stalni ili planetarni vjetrovi

Zbog razlika u kutu pod kojim sunčeve zrake obasjavaju zemljinu površinu, ona se u ekvatorijalnom području zagrijava jače, a prema polovima sve slabije. Odatle i razlike u temperaturi zračnih masa iznad tih područja pa idući sjeverno i južno od ekvatora možemo izdvojiti ukupno pet različitih klimatskih pojaseva, i to: ekvatorijalni pojas do 30. stupnja sjeverne i južne hemisfere, dva umjerena pojasa od 30. do 60. stupnja sjeverne i južne hemisfere te na kraju polarne pojaseve od 60. stupnja dalje prema sjevernom, odnosno južnom polu.
Poznato je, također, da je topli zrak rjeđi pa stoga i lakši od hladnoga, što znači da slabije pritišće zemljinu površinu, a samim tim je i nestabilniji. Težina kojom normalan zrak tlači jedan četvorni centimetar iznosi otprilike 1 kg ili preciznije 1033,3 grama.
Ako se prebacimo u mjernu jedinicu za tlak - bar, ustanovit ćemo da srednja jedinica tlaka zraka, u odnosu na krajnje vrijednosti, iznosi 1013,25 milibara. Instrument za mjerenje tlaka zraka nazivamo barometar. Njegova skala kreće se od 950 do 1070 milibara.
Prvi barometar konstruiran je još u XVII . st. i radio je na principu jediničnog stupca žive od 760 mm. Zahvaljujući tim prvim živinim barometrima i na današnjim brodskim aneroidnim barometrima (koji rade na principu deformacije metala uslijed razlike tlakova), možemo pronaći mjeru u milimetrima. No, da dalje ne kompliciramo, za nas je važno da je loše vrijeme u području od 950 do 1025 milibara, a stabilno, odnosno lijepo vrijeme u području od 1030 milibara naviše. Kakvo će biti vrijeme, ne možemo očitati iz trenutnog stanja, već prema tome diže li se tlak u nekoliko posljednjih mjerenja, spušta ili zadržava na istoj vrijednosti.
S obzirom na srednje temperature i tlakove, pojedine klimatske pojaseve obilježavaju njima svojstveni vjetrovi koje zbog stalnog smjera i intenziteta nazivamo stalnim ili planetarnim vjetrovima.
Tu je riječ o prelijevanju zračnih masa iz područja visokog u područja niskog tlaka zraka u planetarnim razmjerima.

⇑ Na slici podjele stalnih vjetrova možemo primijetiti kako okretanje Zemlje uzrokuje znatno zanošenje gibanja zraka, i to na sjevernoj hemisferi udesno, a na južnoj ulijevo. Kako idemo prema polovima utjecaj te tzv. Coriolisove sile postaje sve veći. Zbog toga u ekvatorijalnom pojasu hladni zrak nadomješta topli gotovo okomito, ali idući dalje prema polovima sve više skreće.

Vjetrove koji kreću od 30. stupnja sjeverne i 30. stupnja južne geografske širine i popunjavaju područje nižeg tlaka nad ekvatorom, nazivamo pasatnim vjetrovima. Na sjevernoj hemisferi pušu iz pravca NE, a na južnoj iz pravca SE. Stalne vjetrove umjerenih pojaseva nazivamo zapadnim vjetrovima umjerenih širina. Nešto prije 60. stupnja vjetrovi umjerenih širina susreću se sa stalnim istočnim polarnim vjetrovima, stvarajući takozvane pokretne ciklonalne zidove u kojima se razvija jak vjetar pa su te širine engleski pomorci onako iz milja i strahopoštovanja nazvali roaring sixties, što doslovno znači režeće šezdesete. S tim vjetrovima, jedrilice u sada jako modernim regatama oko svijeta postižu rekordne brzine, a jedriličari ponekad i samoubilačkom vožnjom među zalutalim santama leda pokušavaju ostvariti dnevni rekord u prijeđenom putu. Na granici umjerenog i tropskog pojasa javljaju se također, premda nešto umjereniji, pokretni ciklonalni zidovi koji dobrim dijelom
utječu i na vrijeme u našim krajevima. Na slici podjele stalnih vjetrova možemo primijetiti i kako okretanje Zemlje uzrokuje znatno zanošenje gibanja zraka i to na sjevernoj hemisferi udesno, a na južnoj ulijevo. Idući prema polovima, utjecaj te tzv.
Coriolisove sile postaje sve veći. Zbog toga u ekvatorijalnom pojasu hladni zrak nadomješta topli gotovo okomito, ali idući dalje prema polovima, sve više skreće. Kad bi priča o vjetru i meteorologiji ovdje završavala, sve bi bilo prilično jednostavno i vrijeme bismo lako predviđali, ali na kretanje i svojstva zračnih masa utječu još raspored kopna i mora na planetu, značajke reljefa, morske struje i mnoge druge stvari. S obzirom na svoj geografski položaj, ali i na sve ostale faktore, svako more
ima neke svoje vremenske osobine. Ovdje ćemo, naravno, govoriti o vremenskim prilikama na Jadranu, ali ostali smo dužni reći nešto o pojmovima koje smo spominjali, a nismo ih objasnili.

iz knjige "Jedrenje - mornarske vještine" Emila Tomaševića

Knjige nema u slobodnoj prodaji, ali je dostupna svim polaznicima Ultra škole jedrenja