Iako spadam u generaciju koju su kao male plašili sa morskim psom i „onim Nijemcem šta ga je pojilo kod Ruskamena“, mislim da je strah od napada morskog psa kod nas potpuno nepotreban.

Morski pauk je, uz škarpinu, praktički jedina otrovna riba Jadrana. Pošto pauk, uglavnom, živi na velikim dubinama, jedine žrtve njegovog uboda su ribolovci (oni malo nespretniji ili nesretniji).

“Pijanstvo velikih dubina” je izraz koji se koristi za opisivanje narkotičkog učinka dušika kod povišenog pritiska, dakle kod ronjenja (moguće ga je i umjetno izazvati u hiperbaričnoj komori). Nekad se smatralo da narkotički učinak dušika počinje na dubinama većim od 40 metara, međutim, u posljednje vrijeme se ta granica pomakla na 30 metara.

Kesonska bolest je bolest ronioca koja nastaje uslijed njihovog prebrzog izranjanja.

Često se zaboravi na činjenicu da su pluća kod čovjeka potpuno razvijena tek sa 18 godina starosti, prema tome, tek nakon navršene 18-te godine dijete može roniti potpuno ravnopravno s odraslima.

Telemedicina je pitanje kojim bi se u Hrvatskoj, kao zemlji sa „tisuću“ otoka, te zemlji koja pretendira na ozbiljan turizam, ljudi zaduženi za tu problematiku trebali puno više pobrinuti nego što je to danas slučaj. Naime, teoretski, svi ljudi imaju jednaka prava na zdravstvenu skrb, međutim, kada vidite kakva je ta skrb na većini hrvatskih otoka postanete svjesni da od toga nema ništa.

S dračom u grlu su se susreli valjda svi oni koji redovito konzumiraju ribu.

To je, vjerojatno, najčešća povreda na moru.

Koliko je meni poznato, ne. Kontaktne leće su vrlo dobar nadomjestak za naočale, dapače, u većini slučajeva su i bolje od naočala. Ljudi uglavnom u početku nošenja leća imaju malih problema sa adaptacijom na njih, ali, kad se jednom naviknu, više problema nema.