Glavno jedro možemo kratiti isključivo kad jedrimo bočno na vjetar ili, što je još bolje, sasvim u vjetar. Tada možemo popustiti škotu tako da jedro gotovo slobodno treperi.
Danas su u modi tzv. rol-jedra smještena u cijevi aluminijskog jarbola. Njih kratimo jednostavno uvlačeći potezom konopa jedro u jarbol. No, da bi se mogla uvući, ova jedra nemaju letvice na zadnjem porubu, pa im je iskoristivost u jedrenju manja. Moje osobno mišljenje je da takva izvedba glavnog jedra slabije vuče brod, a ponekad se događa i da jedro pri uvlačenju zapne. Kratite li zbog naglog jačanja vjetra, u tom trenutku itekako ćete poželjeti klasično jedro s uobičajenim kratovima. Neki veći krstaši imaju mehanizam za kraćenje u bumu, koji bolje funkcionira i dozvoljava letvice u jedru, ali zato zahtijeva bum većih dimenzija, a i sam mehanizam je nešto složeniji.
Zbog svega ovoga, vratimo se klasičnom sustavu kraćenja koji sačinjavaju prvi, drugi i ponekad treći krat, kao i kratice pri svakom kratu.

  • Kormilar jedri što bliže, gotovo sasvim oštro u vjetar.
  • Ako bum jedrilice nije poduprt krutim vangom, posada provjerava i priteže podigač buma (gondolijeru) da bum ili deblenjak nakon popuštanja podigača jedra ne bi pao na palubu i udario koga ili što!
  • Nakon toga, istovremeno se popuštaju škota glavnog jedra i vang, da jedro slobodno zatreperi.
  • Jedan od članova posade popušta podigač glavnog jedra dok se predviđeni krat ne spusti do kuke na spoju buma i jarbola.
  • Nakon što namjestimo prednji dio jedra (metalni okov na ku-ku), nategnemo podigač da jedro ne ispada s kuke.
  • Nategnemo krat na kraju buma ili u kokpitu, ovisno o tome gdje dolazi, ako je potrebno koristimo i vitlo, jer krat mora biti jako pritegnut. Dobro pazimo da su nam škota i vang u trenutku natezanja krata potpuno opušteni.
  • Privežemo kraticama preostali dio jedra oko buma; ostavimo li ga da leprša, nećemo postići pun učinak kraćenja. Kratice privezujemo muškim uzlom, koji Englezi upravo zbog ovoga nazivaju uzlom kraćenja. Pritom, kratice ne treba posebno pritezati, već samo s dva prsta jer u protivnom povećavate naprezanje jedra na dijelu koji nije posebno ojačan kao što su mjesta gdje prolaze kratovi.
  • Kada smo sve završili, pritegnemo jedro i nastavimo jedriti uz pomoć jedra koje ne moramo više naglo popuštati na svaki udar vjetra jer mu je površina znatno smanjena.

Vidimo da procedura kraćenja glavnog jedra i nije komplicirana, ali posada mora djelovati uigrano, svatko mora znati što mu je činiti, jer će, ne popustite li škotu, posao biti neizvediv. Budući da je kraćenje jedra tako važno za sigurnost broda i posade, a u natjecanjima ima, dakako, posebnu ulogu, dobro uvježbajte ovaj postupak. S vježbom počnite još u marini na vezu, dok je brod potpuno miran.

⇑ Glavno jedro krati se isključivo tijekom jedrenja bočno na vjetar ili, što je još bolje, sasvim u vjetar

 

iz knjige "Jedrenje - mornarske vještine" Emila Tomaševića

Knjige nema u slobodnoj prodaji, ali je dostupna svim polaznicima Ultra škole jedrenja

 

Back To Top