Kao što smo već rekli, ozljede na brodu se ne razlikuju od drugih, “kopnenih”, problem je u “mjestu radnje”. Tri su stvari na koje je uvijek morate paziti: nemojte paničariti, nemojte naškoditi i zaustavite krvarenje. Ako napravite te tri stvari vi ste svoje napravili i onda vam je slijedeći korak da zovete pomoć.
Torba prve pomoći baš i nije na prvom mjestu kada razmišljate što vam sve treba na brodu, tako da bi ovdje spomenuo samo ono najnužnije što bi trebali imati uz sebe u svakom trenutku na brodu.
Postoje prilično velike razlike u uzrocima i mjestima ozljeda između „malih“ brodova, olimpijskih klasa, i „velikih“ brodova, krstaša.
To je, ukratko, trening koji je dobio ime po proprioceptorima, malim ‘osjetilnim strukturama’ koje se nalaze uglavnom u zglobovima (ima ih i u tetivama i mišićima), a koje su vrlo osjetljive na promjenu pritiska i napetosti, koje se dešavaju kod specifičnih, neobičnih pozicija dijelova tijela, te su zbog toga bitni u sprječavanju ozljeda.
Iz mog iskustva, iskreno, ja bih rekao da su ozljede kod jedrenja rjeđe nego u ostalim sportovima ( ovdje mislim na ozljede kod jedrenja na krstašima, ne na olimpijske klase) ali kad se dogode, onda su puno teže nego drugdje.
Regate krstaša u Hrvatskoj su vrlo, vrlo daleko od pravih sportskih regata kakve povremeno gledamo na TV-u. Izuzetak od toga su tek djelomično ACI match race i IMS regate koje se održavaju na Cresu. Sve ostalo kod nas spada u skupinu pašta-fažol regata, mada i one znaju biti iscrpljujuće.
