Godina u kojoj se održavaju Olimpijske igre ujedno je i godina u kojoj se održava redovna i izborna sjednica Skupštine Hrvatskog jedriličarskog saveza. Ove godine zakazana je za subotu 14. prosinca, a održat će se u Zadru u JK Uskok. Očekuje se da svi klubovi pošalju svoje zastupnike ili opunomoćenike kojima će glavni zadatak biti izbor novog predsjednika kao i novih članova Izvršnog odbora, Nadzornog odbora, Vijeća za natjecanje i Vijeća zbora sudaca.
Za predsjednička mjesta kandidiraju se Neven Baran i Edo Fantela. Oni su svoje kandidature predali do 1. rujna. Barana je predložio Jedriličarski savez Primorsko goranske županije, dok je Fantelu predložio JK Sv.Krševan, a podržali su ih sljedeći klubovi:
Baran: JK 3. Maj - Rijeka, JK Cavtat - Cavtat, JK Hydro - Dubrovnik, JK Mornar - Split, JSDNŽ – Dubrovnik, JK Orsan - Dubrovnik, JK Plav – Krk, JK Ploče - Sailing, JK Trogir - Trogir, JK Vihor - Baška, DSNM Volosko i JK Zenta - Split, a zaprimljene su i tri kandidature izvan roka JSIŽ – Pula, JK Punat - Punat i RJK Rijeka.
Fantela: JK Adria - Kastav, JK Galeb - Kostrena, JK Istra - Lovran, DK Karkadur - Medulin, JK Kon Tiki - Zagreb, JK Labud - Split, JK Maestral - Rovinj, PSU Peliška Jedra - Orebić, JK Reful - Cres, HJK Siscia - Sisak, JK Split - Split, JK Sv. Nikola - Zagreb, JK Sv. Filip i Jakov - Sv. Filip i Jakov, JK Šibenik - Šibenik, JK Uskok - Zadar, JD Val - Crikvenica, JK Val - Šibenik, SNK F.S.B. - Zagreb, JK Zvir - Hvar i KJD Zagreb.
- izvor popisa: HJS
Svi koji su u jedrenju poznaju obojicu kao dugogodišnje istaknute članove HJS-a, a u ovom članku predstavit će se odgovorima na 20 pitanja. Pa da ne duljimo, krenimo s predstavljanjem, a redoslijed njihovih odgovora postavljen je po abecednom redu, odgovori Nevena Barana prvi, a potom odgovori Ede Fantele.
1. Kratka biografija
Neven Baran
Rođen u Rijeci 1956. Nastanjen u Rijeci. Diplomirao na Pomorskom fakultetu u Rijeci.
Danas: Predsjednik Jedriličarskog saveza Primorsko-goranske županije od 2013. Međunardoni sudac i presuditelj od 1995. U Međunarodnom jedriličarskom savezu član pododbora sudaca, pododbora za dvobojsko jedrenje, kategorizacijske komisije te radnih grupa za sukob interesa i radio jedrenje. Seminar instruktor Međunarodnog jedriličarskog saveza od 2004.
Ranije: Jedrenje započeo u Galebu (klasa 470). Trener jedrenja 1979-91 (Optimist, 420, 470). Tajnik klase 470 1989-92, Americaʼs Cup presuditelj. Član olimpijskog žirija na OI Sydney 2000, London 2012 i Rio de Janeiro 2016. Član slovenskog olimpijskog tima OI Atena 2004. Član hrvatskog olimpijskog tima OI Qingdao 2008, Tokyo 2020, Paris 2024.
Edo Fantela
Imam 66 godina. Rođen sam na Lastovu i cijeli život proveo u Zadru. Diplomirani sam inženjer poljoprivrede sa Zagrebačkog sveučilišta, oženjen, otac troje djece i djed četvero unučadi. Najstarija je kći Marija koja ima 43 godine, zatim tu je Šime s 39 i najmlađi Mihovil s 35.
Radni vijek... 40 godina, a sad sam umirovljenik.
Što se tiče sportskog života, u mladosti sam trenirao karate i judo i onda u srednjoj školi prešao na vaterpolo. Vaterpolist sam bio u VK Jedinstvo - Zadar i vrlo rano, već s 19 godina kako nisam bio baš najbolji plivač, prelazim u trenere. Na početku sam vodio pionire, sadašnje kadete i vrlo brzo, s dvadeset i nešto godina preuzeo seniore. Najveći uspjeh bile su kvalifikacije u 1. B ligu. Kao Solaris svojevremeno, Betina, Sv. Filip i Jakov, Kopar, Rovinj... i tada smo trebali ući u 1. B ligu tadašnje države. To je bio moj najveći trenerski uspjeh.
Trener vaterpola nastavio sam biti sve dok nisam ušao u jedrenje sa svojih 40 godina i stjecajem životnih okolnosti postajem jedriličarski trener. Tako da sad imam ukupno 45 godina trenerskog staža. Naravno, sve ovo vrijeme trenerski posao mi je bio hobi u kojem sam provodio kompletno cijelo svoje slobodno vrijeme, vikende, godišnje odmore i neplaćeni dopusti. U zadnje vrijeme plaćen, a ranije volonterski. Morao sam stići do europskih i svjetskih naslova da bi ušao u program trenera HOO-a i bio plaćen za svoj prošli i sadašnji rad.
U jedrenje sam ušao kad sam se s rođacima uhvatio samogradnje čelične jedrilice Van de Stadt 34.
Bio sam u JK Uskok gdje su me 1997. pozvali da budem predsjednik. Tad smo i organizirali prvu veliku regatu u Uskoku, Europsko prvenstvo klase 470 1999. godine, a kasnije je to krenulo svojim tijekom - oni su organizirali čitav niz velikih regata, a ja sam potom krenuo svojim putem.
1999. s prijateljima sam osnovao JK Sv.Krševan koji je ove godine proslavio 25 godina postojanja.
Nažalost klub nema lučicu, ali zato imamo oko 50 - 60 medalja u klasama Optimist, 470, RS:X, 49er i Nacra 17.
Tu so krenuli svojim putem i snalazili se kako smo mogli i umjeli sa Šimom, Mihovilom i Alanom Bačićem. Njih troje su mi bili prvi od kad smo se odvojili a ubrzo su name pridružili budući olimpijci: Igor Marenić iz Cresa, Enia Ninčević iz Opatije i Romana Župan iz Zadra.
Kao trener Šime Fantele, Igora Marenića i Mihovila Fantele sudjelovao sam u osvajanju 36 seniorskih, 8 juniorskih i 8 kadetskih medalja na svjetskim i europskim prvenstvima, prvenstvu Južne Amerike, Mediteranskim igrama, Univerzijadi, regatama Svjetskog kupa i Olimpijskim igrama u kadetskoj klasi Optimist i olimpijskim klasama 470 i 49er. Sigurno najznačajniji rezultati su olimpijsko zlato u Riju 2016. i svjetska zlata 2009. i 2016. Šime Fantele i Igora Marenića u klasi 470, te svjetsko zlato 2018. Šime i Mihovila Fantele u klasi 49er i naravno svjetsko zlato Šime Fantele 2000. godine u klasi Optimist i trostruko juniorsko zlato Šime Fantele i Igora Marenića 2004., 2005. i 2007., zlato na Univerzijadi 2005. i Mediteranskim igrama 2013. godine.
Najznačajnija društvena priznanja koja sam dobio su: odlikovanje Reda Danice hrvatske s likom Franje Bučara, Državnom nagradom za sport "Franjo Bučar" i proglašenje trenerom godine 2016. od strane HOO-a.
2. Da li ste već bili u nekoj službenoj ulozi u HJS, ako da u kojoj?
Neven Baran
Predsjednik Vijeća za natjecanje (1993-1995), Vijeće zbora sudaca: predsjednik (1997- 2005), Tajnik (1998-1999), Izvršni odbor: član (2005-2008), dopredsjednik (2008-2011), Odbor za žalbe: član (1998-2023), trenutno dopredsjednik skupštine HJS-a.
Edo Fantela
Od 1997. kad sam postao predsjednikom Uskoka postao sam i članom Izvršnog odbora HJS-a tako da sam do dana današnjeg u neprekinutom kontinuitetu u samom vrhu hrvatskog jedrenja. U dva mandata sam bio član Izvršnog odbora, više se i ne može biti u kontinuitetu. Zatim sam jedan mandat bio član Nadzornog odbora, pa jedan mandat predsjednik Nadzornog odbora.
Nakon toga, 2013. godine, postao sam predsjednik Vijeća za natjecanje - izbornik po Statutu i na toj funkciji sam i trenutno. Tako da sam 27 godina aktivan u radu Saveza. Mislim da sam trenutno osoba s najviše sastanaka Izvršnog odbora :) Kao član Nadzornog odbora sam redovito sudjelovao i na tim sastancima iako bez mogućnosti odlučivanja.
Pored toga osam godina idem na sastanke World Sailinga, a posljednje četiri godine sam izabran kao "council member" odnosno vijećnik u vijeću svjetskog jedrenja kao predstavnik B grupe (Njemačka, Švicarska, Lihtenštajn, Češka, Mađarska, Slovačka, Austrija, Slovenija i Hrvatska) zajedno s Austrijancem.
Posebno bi istaknuo da sam kao izbornik redovito sudjelovao na pet olimpijada: Peking 2008., London 2012., Rio 2016., Tokio 2020. i Pariz 2024.. Na tri sam bio u ulozi trenera, a na dvije kao team leader.
3. Zašto ste se kandidirali?
Neven Baran
Kada je podrška kandidaturi, idejama i programima koje provodimo u našem regionalnom savezu prerasla okvire moje županije, a na HJS razini su od zajedničke koristi i lakše provedive, pristao sam.
Edo Fantela
Hrvatsko jedrenje došlo je na jedan visoki nivo. Dobro je organizirano, posloženo, ima rezultate, radi se s najmlađima i s juniorima... vlada određeni red i mir među klubovima. Ima puno zajedništva, puno zajedničkih treninga, sve se to posložilo u posljednjih 12 godina od kad sam ja izbornik, odnosno predsjednici Anka Mrak Taritaš, kasnije Zlatko Taritaš i jedno kratko razdoblje Marin Milardović.
Kako predsjednik ne može biti više od dva mandata, a s obzirom na moje bogato iskustvo po pitanju rada HJS-a i da bi zadržali taj kontinuitet, pa i unaprijedili ako je to moguće, prihvatio sam prijedloge drugih članova Saveza da se kandidiram.
Znate, nova osoba može donijeti promjene na bolje, ali i na gore.
4. Što želite promijeniti u radu HJS-a?
Neven Baran
HJS treba strategiju da bi se nosio sa suvremenim izazovima, ugled i afirmaciju društvene korisnosti jedrenja. Povećati interes i participaciju njegovih članova u radu saveza. HJS vidim kao organizaciju koja ima zadaću razvijati jedrenje u znatno širem okviru od kojega si to sada dopušta i ima znatno veće mogućnosti od onih koje trenutno koristi.
Edo Fantela
Kao predsjednik Saveza uključit ću u Izvršni odbor ljude koji su već uključeni u rad HJS-a koji nisu došli od nekud sa strane, već su tu prisutni, tako da samo nastavimo. Neće biti nekih revolucionarnih promjena, već samo poboljšanja onog što vidimo da eventualno šteka. Cilj nam je zadržati da hrvatsko jedrenje uz atletiku i veslanje ostane jedan od najjačih individualnih sportova u Hrvatskoj.
5. Što mislite da je realno moguće promijeniti u radu HJS-a?
Neven Baran
Uvesti regionalnu zastupljenost u Izvršnom odboru temeljenu na prijedlogu regija, uključivanje struke u VZN. Edukaciju u svim segmentima. Vaša paprena pitanja izvrsno oslikavaju stanje našeg saveza i očiti su vapaj. Unatoč, ima širine gdje je moguće ostvariti pomak na bolje pod uvjetom da iskoristimo prilike. Na primjer jedna od prilika je veliki broj renomiranih i nadarenih stručnjaka koje imamo u inozemstvu uključiti u rad prije nego njihova snaga i elan iščeznu. Treba nam doza osuvremenjivanja, edukacije, suradnje i koncentracije na rješavanje zajedničkih problema.
Edo Fantela
Evo 25 godina sam u Savezu, apsolutno poznajem situaciju u Savezu i oko Saveza i kakvo stanje je u hrvatskom sportu i u hrvatskom društvu.
Davati neka lažna obećanja o nekim velikim sponzorima, o velikim promjenama, o velikim novcima... nisam taj tip. Idemo u postojećem stanju izvući maksimum. Klubovi su nosioci rada i oni u otežanim uvjetima rade koliko mogu, a mi ćemo biti netko tko im može pomoći u određenim projektima i u određenim stvarima.
Najveća mi je želja kao predsjednika da u budućem razdoblju uz pomoć članova Izvršnog odbora i svih zainteresiranih, uspijemo od Republike Hrvatske dobiti po mogućnosti najmanje dva prostora uz more za izgradnju centara za jedrenje koji bi bili pod upravom HJS-a. Idealno bi bilo u zapuštenim vojnim objektima u Puli i Šibeniku.
Taj projekt u Šibeniku već je pokrenuo sadašnji Izvršni odbor i u ozbiljnoj je fazi. Projekt ima potporu HOO-a i osigurao bi opstojnost hrvatskog jedrenja.
6. Što mislite o trenutnom položaju hrvatskog jedrenja u percepciji hrvatskih građana?
Neven Baran
Ne percipiramo more a kamoli jedrenje i njegova je društvena korisnost neshvaćena i posljedično je marginalizirana aktivnost.
Edo Fantela
Jedrenje sad u percepciji hrvatskog građanina postoji... Hrvati su shvatili da postoji i jedrenje!
Imali smo i sportaše godine, timove (posade) godine i trenere godine. Jako teško se probiti u "skijaškoj naciji". Kako se nalazimo na moru, daleko smo od Zagreba i medija, a s obzirom na snagu jedrenja na svjetskoj razini trebali bi imati mnogo veći medijski pristup, međutim stvarnost je da nije tako. Ali sad ljudi znaju tko su braća Fantela, tko je Tonči Stipanović, tko je Bambi... sad su tu i velike promotivne regate... Mrduje, Fiumanke... Mislim da je jedrenje apsolutno ušlo u poimanje hrvatskih građana, ali ga ipak još uvijek ne razume. Svjesni smo da iako je jednostavan ipak nije lako razumljiv sport. Mislim, uvijek tko je prvi u cilju je pobjednik, ali negdje nije ni to kad se koriste sustavi razvrstanja, premjeravanja itd.
7. Da li se u svom radu planirate oslanjati samo na institucionalno financiranje HJS-a i njegovih djelatnosti ili ste razgovarali s potencijalnim sponzorima?
Neven Baran
Savez ne smije jedino biti posrednik, a to sada jest, za transfer poticajnih sredstava iz državnih institucija. Interes sponzora ne postoji ako mi nismo organizacija koja je toga vrijedna. Postoje i krupni sponzori koji čak i ne žele reklamu, ali... O njima možemo samo sanjati dok od saveza ne stvorimo uvjerljivu organizaciju stabilnosti i povjerenja koja promiče vrline i ideale kompatibilne s interesima sponzora i imageom. Nitko ne riskira povezati se s razjedinjenom organizacijom, koja nema jasne ciljeve, strukturu, strategiju, ugled u društvu, poštivanje prava i nije društveno prihvatljiva aktivnost. Jedrenje nije ogrezlo u korupciji, namještanju, klađenju i navijačkom divljaštvu što je dobar start. Strategija stasanja u poželjnu organizaciju otvara šansu. Savez može biti ugledna organizacija jer jedrenje ima vrlo pozitivnu vibru za koju se moramo založiti ispravno prezentirati.
Edo Fantela
Kako još nisam predsjednik još nisam ni razgovarao s potencijalnim sponzorima.
Pod broj jedan, naš glavni sponzor na kojeg se apsolutno oslanjamo, zahvaljujući kojem smo i došli na nivo na kojem se nalazimo je Hrvatski olimpijski odbor, odnosno Republika Hrvatska i Vlada.
Neki drugi sponzori, ako govorimo o Savezu, ne postoje. Određeni klubovi i jedriličari uspjeli su doći do nekih sponzora i to nam je važno, posebno da klubovi imaju svoje sponzore. Međutim i klubovi se tu na lokalnoj razini teško bore i teško dolaze do sponzora. Realnost je da ako se ne promijeni zakonska regulativa na velike sponzore ne možemo računati i to nam je pokazala dosadašnja praksa. Npr. ACI kao jedan od najvećih sustava i koji bi nam trebao biti logični sponzor, ne sponzorira nas. Ne sponzoriraju nas charter flote, charter firme... sva ta nautička industrija nas ne sponzorira, dapače, ona nam je i najveći protivnik jer nam uzima kadrove.
Razgovarat ćemo s kim možemo. I trenutni predsjednik je razgovarao s ACI-jem i s Lukoilom i INA-om, pa i ja kao predsjednik Sv.Krševana koji sam imao jake adute u vidu Šime i Igora kao europskih i svjetskih prvaka dolazili smo do stolova direktora INA-e, HEP-a, T-Coma... ali to ide po drugim ključevima...
8. Imate li planove za širenje baze, odnosno da li planirate i dalje promovirati isključivo jedrenje u Optimistima kao "početničkoj" klasi ili planirate stimuliranje jedrenja u nekim drugim klasama poput zaboravljenog kadeta ili eventualno iniciranje nečeg novog prisutnog na međunarodnoj sceni?
Neven Baran
Trend pada broja aktivnih natjecatelja može se zaustaviti podrškom i stručnim praćenjem kadeta i juniora te ženskog jedrenja i stimulativnim sustavom natjecanja, otvorenosti novim tehnologijama i sustavima natjecanja. Uvođenje novih programa i centara poduke trenera i jedriličara. Otvaranje suradnje sa resornim ministarstvom o mogućnosti uvođenja školskih aktivnosti vezanih uz kulturu mora. Jedrenje je prvenstveno sport participacije a ne gledanosti i omasovljenje i širenje je naša najbolja oklada za budućnost.
Edo Fantela
Vijeće za natjecanje kao stručno tijelo Izvršnog odbora kojem sam na čelu 12 godina, iniciralo je i predlagalo i na tom planu razvijalo određene projekte.
Optimisti su ono što bi se nazivalo bazičnom klasom kadetskog uzrasta. Uhodana je klasa, klubovi ih imaju, a ono što smo mi konkretno pokretali bili su Techno za jedrenje na dasci. Tu smo konkretno pomagali nekim klubovima... krenulo je, ali je stalo...
Što se tiče dvosjeda i kadetskih uzrasta, njih praktički nemamo, jer to ne ide, ali u juniorskim smo upravo zahvaljujući HJS-u koji je potaknuo, sufinancirao, financirao i organizirao trenera za juniorsku razvojnu klasu 420 iz koje se kasnije može prijeći i u 470 i u 49er i u bilo koji drugi dvosjed.
Otvoreni smo za sve i ako bude mogućnosti i prilike sigurno ćemo poticati razvoj i drugih kadetskih klasa. Međutim, taj razvoj je ipak temeljni zadatak klubova. Mi smo tu da to sve organiziramo, koordiniramo, da organiziramo kampove. To trenutno Savez uspješno radi i to je jedan od razloga zašto želim biti predsjednik da novi izbornik i Vijeće za natjecanje nastavi raditi po tom ključu.
9. Na koji način planirate da HJS kao institucija radi na promidžbi jedrenja u malim klasama, odnosno kako da privuče što veći broj djece u klubove?
Neven Baran
Najveći učinak vidim u povezivanju škola sa lokalnim klubovima kroz koje se širi interes u najranijoj dobi. Savez tu može odigrati izvrsnu ulogu.
Edo Fantela
Ponovno se vraćam na svoje iskustvo jer sam bio na Izvršnim odborima i znam koje smo sve pokušaje imali svih ovih 25 godina. Plaćali smo novinare, imali smo i Zrinku Grancarić, plaćali smo tri stranice u Sportskim novostima... radili smo sve što smo mogli, ali gdje je problem... Problem je novac.
Mi nemamo dovoljno novaca, odnosno s onim novcem koji imamo moramo odrediti što nam je prioritet... promidžba koja košta ili organizirati kampove, pripremiti reprezentaciju, pomoći nastupe naših najboljih jedriličara na Europskim i Svjetskim prvenstvima, odnosno pomoći klubovima da ti najbolji izađu na međunarodnu scenu.
Promidžba košta, a mi jednostavno nemamo taj novac.
Ako bude novca sigurno ćemo raditi na tome. Evo, mi smo o vlastitom trošku svojevremeno platili i vodili snimatelja na Olimpijskim igrama i novinarku.
10. Po kojem ključu/omjeru planirate raspodjelu financijskih sredstava između kadetskog/juniorskog jedrenja i olimpijskih kandidata?
Neven Baran
Financiranje je definirano u državnim poticajima i ono u apsolutnim iznosima ide od većeg prema manjem: olimpijsko-juniorsko-kadetsko. Savez po svojoj naravi i iz svojih sredstava treba imati obratan smjer: kadetsko-juniorsko-olimpijsko jer je prvenstveno zadužen za rast baze. Sredstva saveza su zanemarivo mala u odnosu na ona državnih poticaja koja su prvenstveno koncentrirana na put do olimpijske medalje i određena pravilima autoriteta višeg ranga.
Edo Fantela
Taj model predlagat će Vijeće za natjecanje i izbornik i onda predsjednik s Izvršnom odboru odlučuje o tom prijedlogu. Ali mislim da će to biti na dosadašnjem tragu.
Morate znati da Hrvatski olimpijski odbor, ajmo ga nazvati naš glavni sponzor, kako mu samo ime kaže, ima za glavni cilj dobiti olimpijce, a da bi imali olimpijce u međunarodnoj konkurenciji morate im dati puno novaca.
Tu je jedno balansiranje za koje mislim da smo uspješno obavili, jer evo imali smo nedavno dodjelu nagrada za dva protekla olimpijska ciklusa gdje smo imali 130 jedriličara koji su bili u prvih 10 na svijetu i u Europi.
Optimiste smo digli na visok nivo. Na zadnjem Svjetskom bili su treća nacija kad se uzmu četiri najbolja rezultata, što je apsolutno izvanredan rezultat.
Imamo juniore koji osvajaju medalje, seniore, njih šestero koji su bili na olimpijadi. Iza atletike smo najbrojniji individualni sport.
To je jedan balans, imamo jednu slobodu kreiranja programa, a drugi program je od Olimpijskog odbora koji je vezan za rezultat jedriličara - od najmlađih prema najstarijima i o tim novcima Savez ne odlučuje.
11. Na koji način planirate stimulirati ostanak juniora u jedrenju? Svjedoci smo naglog osipanja broja mladih jedriličara nakon završetka jedrenja u klasi Optimist?
Neven Baran
Ključni faktor za razvoj ovog djela su klubovi. Nitko ne ostaje u jedrenju ako mu klub nije drugi dom. Opterećenja obrazovnog sustava na mlade đake su sve zamašnija i za sport ostaje manje vremena. To je ozbiljni društveni problem i savez mora utjecati na rješenja u sprezi s obrazovnim sustavom države.
Edo Fantela
Ovo što sam maloprije rekao, ta piramida... na olimpijadu ide samo jedan. Svakog kadeta koji postaje junior prati njegov klub, jer su temelj hrvatskog jedrenja klubovi. Sasvim je jasno da se u jednom trenutku moraju uključiti i roditelji, jer jedriličar koji nema potporu unutar obitelji nema šanse jer to je jedan način života. To su vikendi, putovanja, kampovi, puno ulaganja vremena u odnosu na mnoge druge sportove gdje se nakon dva sata treninga dijete pokupi i odvede doma.
Jedrenje je specifičan sport u kojem roditelji moraju biti uključeni.
Klubovi kad prepoznaju i dobiju takvog kadeta ili juniora koji ima potencijala postati olimpijac za 8 ili 10 godina, po sadašnjem modelu rada postaje projekt u kojeg se uključujemo svi i tome koji ima potencijala svi pomažemo da jednog dana dođe na olimpijadu, jer to je ono što se od nas traži.
12. Koja je vizija seniorskog jedrenja u malim klasama? Na koji način planirate stimulirati da ostanu aktivni jedriličari i oni koji nisu olimpijski kandidati?
Neven Baran
Jedrenje je sport za život, dob nije zapreka za njime se baviti. Ohrabruju inicijative oživljavanja klasa poput Šljuke, FD-a, Zvijezde itd i uvođenjem novih poput Melgesa 24, J70 ili ultra modernih poput Motha i sl. Uloga saveza je okupljati i pružiti podršku i olakšati djelovanje. Bojim se da vidim obratne prakse. Uključivanje, ohrabrenje, stručna i administrativna pomoć su razlog zašto imamo savez.
Edo Fantela
Opet se vraćam na to da nam je glavni sponzor HOO kojem je glavni cilj olimpijada. Novaca je malo i sva jedrenja izvan olimpijskih klasa... seniorska, mastersi... ni do sad im nismo davali novce, to su rješavali njihovi klubovi ili su oni individualno plaćali putovanja i ostale troškove. Oni su za olimpijski odbor druga kategorija. Postoje olimpijske klase i neolimpijske klase, a neolimpijskih klasa koje priznaje World Sailing ima oko 80. Tako da svake godine imamo oko 80 svjetskih prvaka u jedrenju.
Svako jedrenje izvan olimpijskih klasa je individualno... svaki taj jedriličar, ako njegov klub nađe sponzora ili ako u klubu ima dovoljno novaca ili ima svoje novce, ide na ta prvenstva, a mi im možemo samo čestitati.
Nemamo novca da to stimuliramo, bez obzira na rezultat. Do sad je bila takva praksa, a ništa se nije promijenilo u sustavu financiranja da bi se takva praksa promijenila. Čak i za olimpijce nema dovoljno. Oni bez svog kluba i vlastite žrtve ne bi mogli ostvariti svoje olimpijske programe. Sustav olimpijskog odbora je jednostavan i okrutan - poput sporta, ako imaš rezultat dobit ćeš sredstva, a ako nemaš rezultat onda nećeš.
Neko vrijeme te toleriraju, jer su shvatili da je jedrenje sport koji ne može uvijek dati rezultat bez obzira što ste u vrhu.
13. Na koji način se planirate pozabaviti službeno nepostojećom klasom krstaš?
Neven Baran
Klasa krstaš je neizmjerno bitan segment jedrenja u smislu odgoja novih generacija, stvaranja klupske pripadnosti, timskog rada ali je ustrajno zanemarivana. Ona je važna i na prihodovnoj strani klubova koji imaju luke i vezove i kojima organiziraju regate koje znatno pomažu proračunima klubova koji mogu za uzvrat odgajati mlađe iz tih prihoda.
Edo Fantela
Koliko znam iz svog rada kroz Izvršni odbor, klasa krstaš ima toliko puno regata, ima svoje sustave razvrstanja... open, ORC... sami odlučuju gdje će jedriti. Regata ima dovoljno i velikih i sportskih i manifestacija. Tako da se može reći da s njima HJS nema problema. Oni su dio koji funkcionira.
Uvijek je unutar Izvršnog odbora, a tako će biti i u mom IO, član čiji zadatak je da prati tu klasu, da vidi što možemo tu napraviti, ali generalno riječ je o klasi koja uspješno jedri, uspješno regatava.
14. Komentar na problematiku klupskih lučica, odnosno kojim mehanizmima planirate utjecati na zakonodavca da ih prepusti klubovima na upravljanje?
Neven Baran
Neodgovorno je da savez ne pokuša zaštiti interes klubova koji će sve češće biti u problemu s koncesijama. Bez ujedinjenosti unutar klubova i saveza kao cjeline jako smo izloženi.
Edo Fantela
Može se reći da je to jedno ključno pitanje opstanka hrvatskog jedrenja. Na tom je već radio prošli IO, tako da bi to trebao biti kontinuitet. Razgovaralo se u ministarstvu, pisalo se i pokušavalo se utjecati na Vladu, radila su se povjerenstva, također su bili angažirani i odvjetnici koji su inače članovi pojedinih klubova. Po ovom pitanju država je jako tvrda. Uglavnom, nastavit ćemo tu borbu, a već i znam tko će u mom timu biti zadužen za to jer se već nalazi u tim strukturama, da bar sačuvamo ovo što imamo.
Naše lučice napadaju upravo oni koji bi nam trebali pomoći, a to je nautička industrija. Oni bi htjeli uzeti sve luke i lučice. Koliko sam upućen država to trenutno brani preko lučkih uprava.
Veliki klubovi koji imaju svoje lučice s određenim brojem vezova nalaze se pod stalnim napadima. Također su i prostori malih klubova u malim mjestima stalno nalaze na udaru lokalne samouprave jer su često na atraktivnim lokacijama.
To je upravo i jedan od zadataka HJS-a da kao predstavnik svih klubova dodatno piše i razgovara ako ga se želi primiti u relevantnim ministarstvima.
Mislim da je to jedna dugotrajna bitka i nadam se da ćemo bar zadržati postojeće stanje.
Bilo bi idealno kad se gradi svaka nova marina i lučica da se ujedno izgradi i jedan mali klub, međutim to je trošak, a nautička industrija izbjegava troškove.
15. Regate u Hrvatskoj, komentar na njihov broj, vrste/kategorije, preklapanje itd?
Neven Baran
Broj ne bi trebao biti problem. Planiranje kalendara je noćna mora svakog tko se okuša u toj slagalici. Savez ipak može postaviti jasne i prihvatljive kriterije i prioritete da smanjimo tolika nezadovoljstva klubova.
Edo Fantela
Iz dosadašnjeg iskustva mislim da imamo jako malo preklapanja. Ako se to dogodi uglavnom se to rješava dogovorom.
Što se tiče olimpijskih i malih klasa tu nema problema, vodi se briga o tome da nema preklapanja. Također što se tiče krstaša isto do sad nije bilo problema.
Najznačajnije regate kao što su Viška, Mrduja, Jabuka, Lošinjska, Južnodalmatinska... imaju svoje tradicionalne termine, ljude koji dolaze i znaju tko će im doći.
Velik je i broj manjih regata, pa i onih koje kolokvijalno nazivamo charter regatama, koje nisu problematične, jer velik broj ljudi tamo niti ne ide.
16. Suci na regatama... kako bi stimulirali uključivanje novih sudaca u rad VZS-a?
Neven Baran
Suđenje u svojem načinu postupanja ne slijedi suvremene trendove i znanja i česti su sukobi osobito trenera i sudaca. Edukaciju trebaju nužno i jedna i druga skupina.
Edo Fantela
Što se tiče sudaca tu zbilja nisam upućen. Suci funkcioniraju, ali tu je nadležno Vijeća zbora sudaca koje Izvršnom odboru daje izvješća.
Naravno, postoji problem kvalitetnih sudaca. To je problem u cijelom sportu i to ne samo sudaca, već i trenera, jedriličara, predsjednika klubova, članova Izvršnih odbora... sve teže je naći ljude koji će raditi tamo gdje se ne zarađuju veliki novci. Stvarno morate biti sretni kad imate entuzijaste, ljude koji rade za minimalne dnevnice, tek toliko da imaju za kavu, put i nešto pojesti.
O svemu tome brine VZS. Također imaju određen budžet za svoj rad. Tu su i međunarodne razmjene, pa ako netko ima želju i ambiciju tu biti znam da vrata nisu nikom zaključana.
Generalno je problem mladih ljudi. Mladi ljudi su na nekim drugim poslovima... najviše u charteru. U tri ljetna mjeseca oni zarade više nego što im može platiti klub da budu treneri, niti ga se može stimulirati da bude sudac ni član IO kluba...
17. Treneri... na koji način HJS može stimulirati uključivanje novih mladih stručnjaka u rad klubova?
Neven Baran
Povezivanje s odgojno obrazovnim sustavom i sufinanciranje školovanja može znatno olakšati situaciju barem prema mojim iskustvima iz saveza Primorsko-goranske županije gdje godišnje u prosjeku 10ak novih trenera dobije licence. Stimulativno je i to da takva diploma pomaže alternativno u komercijalnom poslu što je stimulativno polaznicima.
Edo Fantela
Upravo sam imao jedan sastanak, možemo reći - predizborni, upravo oko tih pitanja. Bili su u pitanju studenti kineziološkog fakulteta i neka regata je bila u pitanju. Međutim, vraćamo se na ovo... čovjek koji želi novac i egzistenciju, konkretno KIF-ovci, oni su profesori koji preko ljeta mogu raditi kao skiperi i zaraditi dodatne novce.
Generalno je u jedrenju jako mali broj trenera koji su završili DIF, odnosno KIF kako se sad zove. Uglavnom su u toj ulozi jedriličari koji su se doškolovavali. Ovo nije laka problematika, jer jednostavno nema novaca.
Problem je i što trener jedrenja ne može imati kao u drugim sportovima velike grupe djece, pa ako svatko od njih plati određenu mjesečnu članarinu da može dobiti mjesečnu plaću. Kod nas može raditi s najviše njih deset i to preko vikenda i za praznike.
U klubovima se preko tjedna organiziraju neki kondicijski treninzi, ali to nije jedrenje... eto takav je sport, malo problematičan u tom pogledu.
18. Vaš stav o prelasku trenera iz jednog kluba u drugi i pri tom na povlačenje jedriličara iz klubova koji su u njih investirali određena sredstva, da bi novi klub dobio jedriličare u naponu snage? Da li planirate postaviti mehanizam koji može zaštititi klubove od takvih gubitaka?
Neven Baran
U amaterskom sportu je teško moguće postaviti neke odredbe ako ne postoje komercijalni i profesionalni ugovori. Problem je interesantan jer ukazuje na prirodu suvremenih odnosa gdje se nameće da su jedriličari u klubovima tretirani kao investicija.
Edo Fantela
Ponovno kažem da u jedrenju nema novaca. Dakle ako neki Mate prijeđe u moj klub. Sv.Krševan na njemu neće zaraditi, samo će potrošiti novce. Također, ako taj Mate dođe s trenerom onda daj klub gdje su došli oni njemu postaju financijski teret.
Klub ne zarađuje na olimpijcima, Sv.Krševan nije zaradio na Šimi i Igoru, nego se klub bori kako će oni ostati na tom visokom nivou. Morate im omogućiti minimum kombi, trajler, gumenjak i trenera i naravno neke stipendije da imaju za obroke.
Tako da tu realno nema razloga da budu neke zabrane, jer zabranama možete jednostavno uništiti sportaše. Netko jednostavno ne ostvaruje ambicije u svom klubu i traži novi klub.
Rekao bi da je to jedan isforsirani problem. Mi imamo da prelaze i treneri i jedriličari... ali toga je malo. To se dešava jedino u Splitu ili kad u splitske klubove dolazi ambiciozni junior iz manjih sredina. Npr. ako netko tko je izašao iz Optimista i želi napraviti karijeru u ILCA klasama nema gdje drugo ići nego u Split, jer tamo su stručnjaci, tri kluba itd.
Ja sam tako imao Igora iz druge sredine, Eniu Ninčević iz druge sredine... kako bi rekao, to nije ništa oteto.
19. Tko će biti angažiran u Vašem stručnom timu u slučaju Vaše pobjede?
Neven Baran
Više mi se sviđa narativ izbora a ne pobjede. Pozvao sam predsjednike i zastupnike u mojem obraćanju da predlože osobe koje uživaju njihovo povjerenje. U stručna tijela idu stručnjaci. Mi imamo tri takva tijela: VZN, VZS i VOP. VZN najviše plijeni pažnju jer ima dugi popis obveza i brine o sportašima i sportašicama. Tu mogu raditi samo stručne osobe s adekvatnim kvalifikacijama. Iznenađujući je broj izvrsnih i uspješnih ljudi u našem društvu, jedriličara, koji iz mnogima razumljivih razloga ne sudjeluju u radu saveza i toj grupi namjeravam potaknuti entuzijazam.
Edo Fantela
Ako budem izabran Skupštini ću predložiti sljedeći sastav članova Izvršnog odbora:
- predsjednik: Edo Fantela - JK Sv.Krševan, Zadar
- dopredsjednik: Marin Paić - JK Val, Šibenik
- dopredsjednik: Mario Šikić - JK Opatija, Opatija
- član: Mislav Olujić - JK Labud, Split
- član: Marko Bertolino - JK Split, Split
- član: Miljenko Marinčić - JK Siscia, Sisak
- član: Refko Ganić - JK Vega, Pula
Za predsjednika Vijeća za natjecanje (izbornik), predložio bi Ivicu Dolenca - JK Karkadur, Pomer.
Za predsjednika Vijeća zbora sudaca predložio bi Miroslava Bjelajca - JK Sv.Nikola, Zagreb.
Za predsjednika Skupštine HJS-a predložio bi Zlatka Taritaša - JK Sv.Nikola, Zagreb.
Za Nadzorni odbor predložio bi:
- Zoran Popović - JK Val, Šibenik
- Milko Volarić - JK Galeb, Kostrena
- Hrvoje Markulinčić - JK Uljanik, Pula
20. Charter industrija i marine u službi financiranja rada HJS-a s obzirom da su direktni korisnici produkta rada klubova i HJS-a. Imate li u planu mehanizme kojima bi ih stimulirali na suradnju?
Neven Baran
Aspekt kojem se planira posebna pažnja jer kako ste i sami primijetili postoji očita veza između ovih dviju djelatnosti. S njima treba otvoriti posebnu suradnju i tu očekujem izvrsne rezultate.
Edo Fantela
Mislim da je u ovom slučaju jedini mehanizam zakonska obaveza. Mora se o ovoj temi pričati na istom tragu kao oko luka i lučica. Jedino zakonodavac ih može natjerati na takav vid suradnje. Ako se njih trenutno pita oni samo žele da mi što više radimo i da onda oni uzimaju naše gotove kadrove.
Mislim da su bila 2-3 velika članka u SD koji su tu problematiku obrađivali.
Oni bi kao poslovni ljudi trebali uložiti i od klubova tražiti da im proizvedu kadrove. A oni to ne rade, već samo traže kadrove i sa svojim novcem sve one trenere i jedriličare koji nisu entuzijasti i koji nemaju pravu strast prema jedrenju lako preuzimaju.
Nije gubitak kluba ono što smo pričali da kad jedriličar prijeđe iz jednog kluba u drugi, već kad klub ulaže u one kadete i juniore, šalje ih na regate, vodi na kampove, imaju trenera, šaljete u inozemstvo na regate i onda vam taj jedriličar ode u skipere.
Tu klubovi nisu zaštićeni. Mislim da bi svaki klub za svakog tako "izgubljenog" jedriličara trebao dobiti refundaciju. Međutim, to je teško jer u konačnici klubove na ovaj ili onaj način financira država.
Naslovna foto: privatna arhiva
