U tehničkom smislu jedrilica je mehanizam koji djeluje kroz dva medija: vodu i zrak. Koristeći relativno gibanje između ta dva medija, ona stvara potrebnu silu za vlastito gibanje. Na koji način jedrilica koristi tu spregu sila i koji joj se otpori suprotstavljaju detaljnije ćemo opisati u uvodnom dijelu knjige.

Osim gibati se, jedrilica treba plutati, biti sposobna izdržati opterećenja koja proizvode kobilica, kormilo i jedra, te opterećenja izazvana valovima. Naravno, jedrilica treba pružiti i najmanji mogući otpor gibanju prema naprijed.

U otvaranju poglavlja detaljnije ćemo proučiti formu trupa jedrilice. Opisat ćemo različite dimenzije trupa, kao što su gaz, duljina preko svega, duljina vodene linije, širina i širina vodene linije. Također spomenut ćemo i važne koeficijente; koeficijent punoće deplasmana i prizmatični koeficijent.

Kada jedrilica jedri niz vjetar, jasno je kako je vjetar jednostavno nosi. No kada jedri uz vjetar, jedrilica, kako bi se kretala prema naprijed, treba stvoriti određenu porivnu silu. Vidjet ćemo koje hidrodinamičke i aerodinamičke sile jedrilici omogućavaju stvaranje porivne sile, ali pojasnit ćemo i koji joj se otpori suprotstavljaju.
Nadalje, govorit ćemo o statičkom i dinamičkom stabilitetu, jednom od najvažnijih svojstava broda. Nakon toga vidjet ćemo u kakvom su odnosu težina i brzina jedrilice te na koji način promjenom položaja težina možemo utjecati brzinu.

Na kraju, u dijelu o kobilici i kormilu, vidjet ćemo kako te dvije površine stvaraju potrebnu bočnu silu koja omogućava jedrenje uz vjetar.

 

iz knjige "Biti brži"

ing. pom. Stjepan Vitaljić