Plavo oko

Razno

Detalji: 10 Kolovoz 2018

Svjedoci smo vijestima o raznim situacijama na moru koje izazivaju pažnju šire javnosti skoro pa na svakodnevnoj bazi. Ali većina neuobičajenih događaja prođe nazbilježeno. Čak i kad su u pitanju teme koje su važne znanstvenoj zajednici i mogu imati posljedice na sviju nas, te informacije ne stignu na odgovarajuće adrese na vrijeme ili im uopće ne budu upućene na prave adrese.

Da bi se takve situacije svele na minimum, a i da bi se sve to preusmjeravalo na prave adrese tim iz Prirodoslovnog muzeja u Rijeci je osmislio aplikaciju koja se može koristiti u svrhe dojave. S obzirom da većina čitatelja ovog web sajta često boravi na moru i u prirodi općenito, oni su u principu dio ciljanih korisnika koji mogu dosta korisnih informacija podijeliti s mjerodavnim službama.

Naziv aplikacije je Modro oko i može se pronaći u verziji za PC ili za pametne telefone i u Android i iPhone inačici. Ako joj želite pristupiti preko weba tada je potrebno da posjetite ovaj link, a ako aplikaciju želite imati na svom pametnom telefonu tada možete upotrijebiti priložene podatke da pokrenete instaliranje:

Plavo oko su osmislili gđa.Milvana Arko Pijevac i g.Borut Kružić, a evo što je gđa. Milvana pripremila za naše čitatelje s ciljem da ih se malo detaljnije upozna s cijelom pričom:

O APLIKACIJI

Plavo oko je aplikacija namijenjena sustavnom bilježenju podataka o pojavama morskih organizmima i onečišćenja mora s ciljem povećanja znanja o moru i njegovoj učinkovitoj zaštiti.
Svatko tko boravi u prirodi, na kopnu ili na, i u moru, dok šeće, planinari, roni, jedri ili pliva može dojaviti opažanje neobičnog događaja koji ugrožava trenutno stanje okoliša. Prilikom susreta s nepoznatom, zanimljivom ili potencijalno opasnom vrstom možete doznati što ste vidjeli, da li je vrsta biljke ili životinje zaštićena, rijetka ili opasna.
Prijavom na aplikaciju Plavo oko i popunjavanjem podataka, u najkraćem roku dobit će se informacija o vlastitom opažanju u prirodi, neobičnom događanju ili snimljenoj vrsti uz morsku obalu, u ili na površini mora. Istovremeno, zabilježenim podacima stručnjaci dobivaju korisne podatke koji im služe u daljnjim istraživanjima, a povratnim podacima o snimljenoj vrsti ispravno informiraju javnost.
Dostavljanjem fotografija i podataka građani, pojedinci aktivno sudjeluju i pomažu u stručnim i znanstvenim istraživanjima (Citizen Science), čime se postiže bolji pregled kretanja određene vrste ili grupe organizama i učinkovitije je organiziranje u poduzimanju mjera zaštite Jadranskog mora.
Svrha korištenja aplikacije je uzajamna brza informacija i obrazovanje građana kao i učinkovito djelovanje odgovornih službi i stručnjaka u rješavanju mogućih problema u zaštiti Jadranskog mora. Uzajamnim prijenosom informacija stvara se potpunija slika o stanju bioraznolikosti i kretanjima mogućih opasnih vrsta ili eventualnih onečišćenja mora.

Učinkovita zaštita morskog sustava temelji se na točnim i aktualnim podacima o neuobičajenim pojavama mogućeg onečišćenje na obali i u moru te vrstama flore i faune koje ga nastanjuju. Podaci se uglavnom prikupljaju sustavnim istraživanjima stručnjaka u sklopu redovne djelatnosti ili programa praćenja pojavnosti određenih vrsta . Međutim, danas se u svijetu zbog zbog učinkovitijeg praćenja i obuhvatnosti prostora sve više uključuje javnost u prikupljanje podataka. Razvijanjem svijesti o potrebi zaštite prirode i okoliša svatko tko boravi u prirodi ili na moru može dojaviti vlastita opažanja i tako uvelike pomoći u stvaranju potpune slike o stanju morskog okoliša i bioraznolikosti pojedinog područja. Uzajamnom komunikacijom publike i stručnjaka pojedinac se educira i doznaje osobitosti o pojedinoj vrsti ili pojavi u svom okruženju, a stručnjak dobiva podatke koje mogu dati cjelovitu sliku o rasprostranjenju neke vrste, buduće pojavnosti te eventualnih upozoranja javnosti ukoliko se radi na bilo koji način o opasnim vrstama ili neugodnim pojavama.

KAKO RADI APLIKACIJA?

Prvi korak je registracija i prijava pojedinca. Uočeni organizam ili pojava se snimi se pokretanjem aplikacije na način da se napravi kvalitetna fotografija (oštra, da je objekt dovoljno blizu da bude prepoznatljiv). Prema mogućnostima dobro je napraviti dodatne fotografije s različitih pozicija. Fotografija objekta putem aplikacije šalje se administratoru, odnosno stručnoj osobi koja će u najkraćem mogućem roku povratno dostaviti osnovne informacije o biologiji i ekologiji vrste, zanimljivostima ili potencijalnoj opasnosti. Snimak objekta prema potrebi proslijediti će se stručnim suradnicima koji će u najktraćem roku dostaviti potrebne informacije i usmjeriti ih prema opažaču s ciljem obrazovanja. Istovremeno se stvara i baza podataka s fotografijama s podacima o lokaciji nalaza, datumu i vremenu opažanja u referentnoj ustanovi što pomaže stručnjacima u tumačenju i praćenju kretanja mnogih organizama ili angažiranju odgovornih službi u rješavanju problema u prirodo,i okolišu. Broj uključenih vrsta i slika koje koristi aplikacija raste doprinosom sve više korisnika.

Da je riječ o vrlo ozbiljnom projektu pokazuje i popis znanstvenika i stručnjaka, odnosno subjekata koji su uključeni u analizu i obradu prijavljenih podataka:

SPECIJALISTI ZA MORSKE ALGE I CVJETNICE

Dr.sc. Ante Žuljević, Institut za oceanografiju i ribarstvo Split
Dr.sc. Ljiljana Iveša, Institut Ruđer Bošković Rovinj
Dr.sc. Claudio Battelli, Kopar

SPECIJALISTI ZA MORSKE BESKRALJEŠNJAKE

Dr.sc. Tatjana Bakran Petricioli – morske spužve, Prirodoslovno matematički fakultet, Zagreb
Dr.sc. Petar Kružić – morski žarnjaci, Prirodoslovno matematički fakultet, Zagreb
Dr.sc. Andrej Jaklin – morski puževi, Institut Ruđer Bošković Rovinj
Milvana Arko-Pijevac, dipl.inž.biol.- školjkaši, Prirodoslovni muzej Rijeka
Marin Kirinčić, dipl.inž.biol. – rakovi, Prirodoslovni muzej Rijeka
Dr.sc. Barbara Mikac – mnogočetinaši, Bologna, Italija
Dr.sc. Davor Lučić – makroplankton, meduze, rebraši i plaštenjaci, Sveučilište u Dubrovniku

SPECIJALISTI ZA MORSKE KRALJEŠNJAKE

Dr.sc. Marcelo Kovačić – ribe, Prirodoslovni muzej Rijeka
Dr.sc. Jakov Dulčić – ribe, Institut za oceanografiju i ribarstvo Split
Dr.sc. Draško Holcer - morski sisavci, Institut Plavi svijet, Veli Lošinj
Dr.sc. Bojan Lazar – morske kornjače, Sveučilište u Kopru