Filipu Jurišiću napokon se ispunila davna želja o osvajanju medalje na jednoj od regata Svjetskog kupa, u Medembliku na Allianz regatti osvojio je broncu!

Regata se jedrila u Nizozemskoj na dobro poznatom regatnom polju koje je na obali Sjevernog mora, ali ako niste znali nije baš ni pravo more u pitanju. Naime, regatno polje se formira u umjetnom morskom jezeru, odnosno u uzobalnom pojasu koje je s velikim nasipom i pratećom branom odvojeno od otvorenog mora.

Dobra strana toga je što nema morskih struja koje bi bile vrlo značajne s obzirom da su u ovom području značajne razlike u plimi i oseci, a i more je dosta manje slano, pa na opće veselje svih jedriličara nije potrebno svaki dan prati jedrilice i opremu.

Što se tiče ovogodišnje Allianz regate u Medembliku ona je bila organizirana za klase ILCA 6, ILCA 7, 49er, 49erFX, Nacra 17, te za mušku i žensku olimpijsku dasku RS:X. Hrvatska je imala predstavnike u ILCA 6 i ILCA 7 klasama, odnosno u ex Radialu jedrila je Elena Vorobeva, dok su u ex Standardu jedrili Tonči Stipanović i Filip Jurišić.

Program jedrenja bio je sličan onome kakav se jedrio i u Portugalu ovog proljeća. Na istom regatnom polju jedrile su sve ILCA-e, samo što su se izmjenjivali u jutarnjim i poslijepodnevnim terminima. Otprilike je jedna flota bila na regatnom polju od 10 do 13 sati, a druga bi zajedrila od 13 i završavala do 16 sati.

Za početak evo što je o regati imao za reći jedriličar koji se najsretniji vratio iz Nizozemske:

U Portugalu smo kroz proljeće imali opsežne pripreme s velikom međunarodnom regatom i s nekoliko regata koje su organizirali treneri. Nakon tog ciklusa prebacili smo se u Nizozemsku, par dana pred ovu regatu Svjetskog kupa.
To je za mene bila posljednja regata u ovoj seriji, a sad mi slijedi uloga sparing partnera s ekipom koja se sprema za Tokio. Dok oni budu na Olimpijadi ja ću imati kratki odmor. Nakon toga slijedi ciklus priprema za Svjetsko prvenstvo u Barceloni i Europsko prvenstvo u Bugarskoj. I ja sam trebao s našom ekipom u Tokio, ali zbog jakih restrikcija koje su propisali Japanci broj članova tima svodi se na minimum, pa će putovati samo Tonči, Jozo i stručni tim i to će čak otputovati neposredno pred početak regate jer im je zabranjeno okupljanje poput onih koja su bila ranijih godina.
Što se tiče Medemblika moram reći da mi je već od lani zona medalje postalo poznato područje i jedva sam čekao to kapitalizirati i sebi potvrditi da je to to.
U Villamouri sam se osjećao dosta stabilno i moćno većinu regatu, ali u toj velikoj floti ako zezneš nešto odmah se dosta gubi, tako da su me dva loša rezultata momentalno udaljila od podija. Sam Medemblik mi je bio ogromna želja, kao i svaka druga regata, ali sad se desilo da sam napokon kapitalizirao sve to što sam do sada propustio.
Inače je to područje dosta zahtjevno za jedrenje, čak i dosta drugačije od Portugala gdje smo proveli stvarno dosta vremena, ali odlično sam se prebacio u taj drugi mod rada i stvarno stabilno jedrio.
Posljednji plov pred medal race i sam medal race sam jedrio malo "pod ručnom", radi kontrole konkurencije. Nisam riskirao na startevima i jedrio sam dosta sigurnije kroz polje i konkretno u medal raceu je bila situacija da sam jedino ja mogao pobijediti vodećega, dok su mene mogla proći 3 - 4 broda.
Vodeći me se stvarno trudio stopirati u nastojanjima da ga ugrozim. Moram priznati da sam se malo i iznenadio s kolikom gorljivošću se uhvatio tog zadatka (Lorenco Brando Chiavarini - GBR). U isto vrijeme su me Španjolac, Nizozemac, Koreanac i Gvatemalac (svi su bili u zoni medalje) konstantno napadali zbog svog interesa.
Ali u regatu sam ušao stvarno motiviran i izvukao sam četvrto mjesto. Zadnju krmu sam i dalje imao drugo mjesto, ali Španjolac je uspio proći jednog i to mu je donijelo dovoljnu razliku da me preskoči.
Uglavnom, kad podvučem crtu mogu reći da sam stvarno zadovoljan regatom i puno mi znači za daljnje pripreme za kraj sezone.

Filip Jurišić, JK Mornar

Foto: Sander van der Borch 

Početak regate pratio je dosta nestabilan lagani vjetar, dok je kasnije pojačavao na prosječnih 10 do 12 čvorova, a posljednji dan je zapuhalo konkretnijih petnaestak čvorova i po njima se odjedrio medal race.

Smjerovi vjetra bili su ili s mora - sea breeze, ili gradijenti s kopna. Svi ti vjetrovi bili su praćeni oblacima, dok se jedan dan jedrilo i po kiši. Ali ono što im je bilo zajedničko je da se situacija dosta brzo mijenja i nije jednostavno za jedriti.

Što se konkurencije tiče nedostajalo je par jedriličara iz samog vrha, ali uglavnom svima ostalima ovo je bio posljednji veliki event prije Olimpijskih igara.

Koliko je Filip bio u dobroj formi najbolje pokazuje podatak da mu je najlošiji rezultat koji je ulazio u konačni zbroj bilo deseto mjesto iz 8. plova (za kojeg je izjavio da je jedrio rezerviranije nego ostale), dok su svi ostali rezultati bili između 2. i 8. mjesta.

Što se tiče Tonča Stipanovića, on je regatu završio na 20. mjestu. Vjerojatno je razlog tomu bio angažman što u organizacijskom, što u natjecateljskom pogledu na Prvenstvu 17. distrikta i Europskom prvenstvu klase Zvijezda koje se jedrilo u Splitu prije dva tjedna. Allianz regatu otvorio je vrlo dobro. Prvi plov završio je kao 4. Jednak rezultat je imao u trećem plovu, dok je u četvrtom čak bio i drugi. Međutim, ostali rezultati rezultati su bili između 13. i 22. mjesta, a s obzirom na nivo regate s takvim skorom konačni rezultat i nije mogao biti mnogo bolji.


U ženskoj konkurenciji, odnosno u klasi ILCA 6, također se okupila trenutno najjača svjetska konkurencija, pa je i naša predstavnica, Elena Vorobeva također imala dosta težak zadatak. O tome koji su joj bili ciljevi na regati i kako je bilo u Medembliku ispričao je njen trener Tonči Antunović:

Elena ima odličnu brzinu u svim smjerovima. Startevi su bili solidni, a može se reći i konzervativni, ali takav nam je bio dogovor. Cilj nam je bio kasnije razvijati brzinu, bez nepotrebnog guranja na startu kad su jednaki izgledi i da se dobije i da se izgubi. A s obzirom na njenu brzinu zaključili smo da startevi budu malo rezervirani. Generalno je bilo OK.
Vjetar je dricavao i tu je gubila i na pozicijama i na plasmanima. K svemu tome dobila je i jedan nezasluženi black flag (BFD). Kasnije se na video snimci vidjelo da ona nije bila vani, a taj plov je ušla u cilj 4. ili 5., ali u rezultatima je BFD.
Da je vjetar bio stabilniji, poput onoga što očekujemo u Tokiju, vjerujem da bi s brzinama koje je postizala, bila mnogo bolja.

Elena Vorobeva, JK Split

Elena je regatu je završila na 17. mjestu, a nakon kratkog odmora od puta nastavlja s pripremama i njen tim će potražit mjesto s malo jačim vjetrom. Trenutno su u kombinaciji Rogoznica i Bol na Braču.

Na lokaciji koja se izabere odradit će se još tjedan - dva treninga i 12. srpnja ekspedicija iz JK Split leti za Japan.

Foto: Sander van der Borch 

Kompletne rezultate Allianz regate možete pronaći na ovom linku

 

Posljednje pripreme o kojima je govorio Filip bit će u Starom Gradu na otoku Hvaru, a uz Tonča Stipanovića i Pavlosa Kontidesa sudjelovat će još nekoliko reprezentacija. Plan je da se okupe 16. lipnja i da tamo budu do 3. srpnja.

 

Naslovna foto: Sander van der Borch